a
Ned: Zatvoreno

Povezani članci

Title Image

Blog

Home  /  Blog

NOVA NAUČNA STUDIJA O LEČENJU KARCINOMA DOJKE HIRURŠKO-DIJAGNOSTIČKOG TIMA „M. C. AESCULAP“ Nedavno je u medicinskom naučnom časopisu Frontiers in oncology publikovana naučna studija prof. dr Nebojše Ivanovića i saradnika, pod naslovom: Changing the role of pCR in breast cancer treatment - an unjustifiable interpretation of a good prognostic factor as a “factor for a good prognosis“. Studija dokazuje da su preporuke European Society of Medical Oncology (ESMO) o obaveznom kompletnom sprovođenju preoperativne (neoadjuvantne) hemoterapije karcinoma dojke pre operacije štetne za značajan procenat pacijenata. Autori zaključuju da višemesečno kašnjenje u hirurškom uklanjanju karcinoma iz organizma (za vreme dok se sprovodi hemoterapija)

Aktivno učešće informisanog pacijenta u svom lečenju značajno poboljšava rezultate tog lečenja i povećava verovatnoću konačnog izlečenja Pacijenti su najveći neiskorišćeni potencijal zdravstvene zaštite za poboljšanje rezultata lečenja i ishoda bolesti. Upoznavanjem sa informacijama o svojoj bolesti, sa mogućnostima i opcijama u dijagnostici i terapiji, pacijent može postati pravi ekspert za svoju bolest, sposoban da aktivno učestvuje u izboru i planiranju dijagnostike i lečenja, zajedno sa svojim lekarima. Aktivno učešće informisanog pacijenta u svom lečenju značajno poboljšava rezultate tog lečenja i povećava verovatnoću konačnog izlečenja (navedeno na osnovu sajta Smartpatients.com).

Genske analize karcinoma dojke predstavljaju najsavremeniji i najpouzdaniji test biološke agresivnosti karcinoma, a time i njegove prognoze. Ispitivanja se vrše na tumorskom tkivu koje je hirurški odstranjeno iz organizma. Jedan od dostupnih genskih testova za karcinom dojke u Srbiji poznat je pod nazivom MammaPrint. Taj test obrađuje 150 gena u tumorskom tkivu i na osnovu mapiranja tih gena daje procenu rizika napredovanja bolesti, na skali od 0,001 do 1,00. Ovi podaci kombinuju se sa standardnim prognostičkim parametrima (stadijum bolesti, histološki tip tumora, histološki i nuklearni gradus, receptori za estrogen i progesteron, Her2 receptori, Ki 67

Kod nekih pacijentkinja lečenje karcinoma dojke počinje primenom lekova (citostatika i biološke terapije), umesto uobičajene prakse da se najpre radi operacija kojim se odstranjuju tumor i limfni čvorovi pazušne jame, a lekovi primenjuju posle operacije. Primena lekova pre operacije naziva se Neoadjuvantna Hemoterapija (NAHT), dok se primena lekova posle operacije naziva Adjuvantna Hemoterapija (AHT). Neoadjuvantni pristup često nije jasan pacijentkinjama i izaziva strah. Imaju utisak da je njihova bolest posebno teška i uznapredovala, da zbog toga nije moguće izvesti operaciju neposredno po postavljanju dijagnoze. Nije im jasno kako može biti dobro da se tumor ne odstranjuje već zadržava u organizmu, iako osnovni

„Core needle“ biopsija, ili samo „core“ biopsija kako se često naziva, predstavlja uzimanje tkivnog isečka specijalno konstruisanom šupljom iglom da bi se to tkivo pregledalo pod mikroskopom. Tkivni isečak se zadržava u šupljini igle i izvlači iz promene, a ima oblik same šupljine – cilindričan (crvoliki), najčešće dužine 1-2cm i prečnika oko 2mm. Obično se pri biopsiji uzima više uzoraka (najčešće četiri). Ova količina tkiva je dovoljna za kompletne histološke i imunohistohemijske analize.

Karcinom dojke se obično dijagnostikuje u tzv. lokoregionalnoj fazi, kada možemo dijagnostikovati samo primarni tumor u dojci i eventualno limfne čvorove u pazuhu zahvaćene tumorom, dok metastaze na udaljenim unutrašnjim organima (jetra, pluća, kosti, mozak) nisu prisutne, odnosno ne mogu se u tom trenutku dijagnostikovati standardnim dijagnostičkim sredstvima, ali se ne isključuje mogućnost prisustva dijagnostički nedetektabilnih mikrometastaza. U ovoj fazi se sprovodi lečenje tumora i pazušnih limfnih čvorova, a daju se preventivno i antitumorski lekovi da bi delovali na potencijalno prisutne udaljene mikrometastaze.